Home

O nama

Stručnjaci aRTis INCLUDUm centra osiguravaju usluge utemeljene na dokazima koje su stekli kroz mnogobrojne edukacije, trajna usavršavanja i dugotrajni klinički rad 

Vizija

Misija

Naše usluge

Naša ljubav prema radnoterapijskoj profesiji pomaknula je granice naših promišljanja o tome kako i gdje bi usluge re/habilitacije trebale biti osigurane svima, tamo gdje se pravi život odvija.

Opsežna osobi i obitelji usmjerena evaluacija svakodnevnog funkcioniranja u dojenčadi, male djece, školske djece i mladih provodi se na individualizirani način u suradnji sa roditeljima/obiteljima i svima koje oni žele uključiti .

Kroz aktivnosti igre, bogate taktilnim (dodir), proprioceptivnim (osjet položaja vlastitog tijela u prostoru) i vestibularnim (osjet kretanja) informacijama djetetu se pruža točno pravi izazov koji će mu/joj priskrbiti iskustvo uspjeha u smislenim aktivnosti .

Proces učenja je ključan za suočavanje za svakodnevnim izazovima, bilo to profesionalno učenje namjenjeno terapeutima, edukatorima, liječnicima ili drugim stručnjacima ili učenje za svakodnevni život.

Novi članci

UVOD Rukovođenje i organizacija vremena je jedna od izvršnih funkcija nužnih za izvršavanje svakodnevnih zadataka, aktivnosti. Rukovođenje i organizacija vremena, kao kognitivna vještina uključuje sposobnost primjerene procjene koliko vremena imamo na raspolaganju i kako to vrijeme iskoristiti da bi izvršili zadatak. Izvršne funkcije ili vještine su viši mozgovni procesi koji su uključeni u cilju usmjerene aktivnosti/okupacije. Biti cilju usmjeren znači da smo fokusirani na dostizanje ili završavanje određene aktivnosti/zadatka koji se nalazi pred nama (bio
U radu s djecom dosta se često dešava da pri dolasku na terapije djeca pokazuju stanja koja nam govore da su vrlo uznemirena. Okolina u kojoj radni terapeuti rade je:  prostorija koja poziva na igru, zbog opreme poput ljuljački, visećih vreća, penjalica, bazena s lopticama, polica s mnogorbojnim igračkama,  prostorija u kojoj se nalazi stol, stolice,police s materijalima za pisanje, čitanje, igranje za stolom, računalo I printer te ploča, dom, škola, zajednica djeteta s kojim radimo.  Iako su vrlo često naše prostorije, kako bi tata jedne moje prijateljice rekao “skoro pa prilagođena za odrasle”, odnosno skroz po mjeri djeteta, nove osobe, stres u roditelja, izazov koji prostorija kod djeteta s teškoćama izvođenja svakodnevnih aktivnosti uzrokuje, stvara u djeteta  doživljaj kao da se suočava s nečim izvan onoga što ono može savladati. U ovom članku želimo podijeliti
Vestibularni sustav (sustav za ravnotežu), kao što i sama riječ kaže, osigurava ravnotežu i osjećaj centra, što je ključno za mnoge vještine i mnoge dnevne aktivnosti. On je ključan kako bi uspješno koristili naše tijelo, predmete i svijet oko nas jer nam daje informaciju gdje se nalazimo (gdje je dolje, gdje je gore, gdje je lijevo, gdje je desno), da li stojimo, krećemo se (brzo ili sporo) i kuda se krećemo. Primjerice, vestibularni sustav osigurava
Život u pandemiji je utjecao na niz promjena u našem ponašanju. Kako dajemo ruku kada se upoznajemo ili pozdravljamo, koliko grlimo one koje volimo, koliko blizu dolazimo do poznatih, odnosno nepoznatih. Sve prije navedeno je vezano za jedan od naših najvećih organa i jedan od, prema dr Jean Ayres, 3 ključna senzorička sustava. Sustav koji je iznimno važan za niz različitih funkcija koje opet utječu na naše ponašanje i djelovanje u aktivnostima dnevnog života –

Česta pitanja

Radna terapija je…najveća tajna prema jednoj od najvećih radnih terapeutkinja našeg vremena,​Marilyn Pattison. To bi mogao biti razlog zašto je radnim terapeutima teško objasniti i zašto je još većem broj ljudi nepoznata. No, postoje oni koji stvarno znaju što je radna terapija, a to su oni koji su se u svom životu susreli s radnom terapijom. Naš prikaz radne terapije je ovo https://www.youtube.com/watch?v=NXwA16jygkwhttps://www.youtube.com/watch?v=NXwA16jygkw

Kada želimo nešto promijeniti u životu, bilo to način kako se ponašamo, kako radimo, kako doživljavamo život, kako hranimo dijete, način na koji no, kako se krećemo, kako pišemo, način na koji se naše dijete igra, način na koji se druži, komunicira ili spava, u pravilu kreće se od onoga što je očekivano za dob, spol i uloge koje dijete trenutno ima i to se uspoređuje s onim što ja, moj bližnji, moje dijete može, odnosno još bolje ne može. I to bude jako teško. Zato smo mi odlučili “okrenuti pilu na drugu stranu” i krećemo od onoga što dijete najbolje radi, što ono može. To procjenjujemo kroz procjene koje nam daju uvid u svakodnevne aktivnosti, kako ih provodite, što vas veseli i što bpromijeniti. Nakon toga gledamo sposobnosti, odnosno vještine koje imate vi kao roditelj, vi kao osoba, vaše dijete i vaša okolina. To nam daje snage u intervenciji na kojima gradimo plan za dalje. Nakon toga sagledamo izazove koje imate i gdje bi trebalo napraviti “skelu” kao kada gradite kuću, koja će nam pomoći, osnažiti nas da krenemo na put u novom smjeru. Uz sve to pokušavamo saznati mrežu vaše podrške i ako ona treba “dodatni vez” onda vas povezujemo s roditeljima, osobama koje vaš put prolaze, sa stručnjacima koji bi vam mogli pružiti dodatnu podršku itd. I to je to…

Igra najvažnija dnevna okupacija djeteta. Kroz igru dijete uči kako svladavati svakodnevne izazove, razvija kreativnost i imaginaciju. Igra potiče tjelesni, kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj, kao i razvoj govora te povećava motivaciju za učenjem. Aktivna i neovisna participacija u igri, djetetu osigurava kvalitetne temelje za stvaranje, razvijanje, održavanje i razumijevanje samoga sebe, osoba sa kojima dolazi u kontakt te svijeta oko nas. 

Senzorna integracija je organizacija osjetilne percepcije u središnjem živčanom sustavu (SŽS) koja osigurava aktivnu i neovisnu participaciju u aktivnostima koje pojedinac želi, mora ili treba provoditi uz uspješnu interakciju sa svojom okolinom te na taj način doživljava osjećaj zadovoljstva.

Novorođenče spava između 16 do 18 sati dnevno, s tim da period spavanja ne traje kraće od 1,5 sata niti dulje od 3 sata. U relativno ujednačenim razmacima izmjenjuju se faze budnosti i spavanja. Bebe rođene prije termina često spavaju još i više u prvim mjesecima, odnosno 20 do 22 sata dnevno. Bebice spavaju 3 do 5 sati u komadu i tada se bude jer trebaju jesti. Tek s vremenom bebe nauče da postoji razlika između dana i noći, a to se obično počne događati između trećeg i četvrtog mjeseca djetetova života. S obzirom na navedeno u tom periodu jasnije se razlikuje vrijeme spavanja i budnosti vaše djece. Periodi noćnog spavanja traju između 6 i 12 sati s povremenim buđenjima za hranjenje, dnevna spavanja su i dalje česta ali traju kraće, a vrijeme budnosti se produžuje. Negdje između trećeg i šestog mjeseca većina beba pronađe svoj ritam, poznaje svoje vrijeme spavanja. Najdulji period noćnog spavanja produžuje se od 4 do 6 sati, a broj buđenja sukladno tomu se smanjuje. Periodi budnosti danju postaju duži i prekidaju se povremenim spavanjem. Šestomjesečna beba spava oko 50% vremena od 24.sata, većim dijelom spava tijekom noći te obično 2 puta danju. Do prve godine života kod većine djece ostaje samo jedno dnevno spavanje tijekom popodneva, a noćno spavanje karakterizirano je mirnim i kratkotrajnim buđenjima.

Skip to content