Rukovođenje i organizacija vremena je jedna od izvršnih funkcija nužnih za izvršavanje svakodnevnih zadataka, aktivnosti. Rukovođenje i organizacija vremena, kao kognitivna vještina uključuje sposobnost primjerene procjene koliko vremena imamo na raspolaganju i kako to vrijeme iskoristiti da bi izvršili zadatak.
Izvršne funkcije ili vještine su viši mozgovni procesi koji su uključeni u cilju usmjerene aktivnosti/okupacije. Biti cilju usmjeren znači da smo fokusirani na dostizanje ili završavanje određene aktivnosti/zadatka koji se nalazi pred nama (bio on zadan od nas samih ili od naše okoline). Na primjer, završiti aktivnosti brige o sebi prije odlaska u vrtić, školu ili posao u periodu od 7.00-7.30. Izvršne funkcije su te koje će nam to osigurati (naravno uz prisutnost i drugih vještina). One osiguravaju da dijete (osoba) donese odluku i usmjeri pažnju na ono što je potrebno kako bi postigli sveobuhvatni cilj. Izvršne funkcije nam osiguravaju svakodnevno funkcioniranje u smislu dovršavanja zadataka, praćenje pravila, baratanje svojim stvarima, novce, socijalna participacija. Funkcije se mogu podijeliti u dvije kategorije,
Većina nas ima izazov u organizaciji svoga vremena, ne zato što imamo neku poteškoću već zato što živimo u vremenu kada se od nas, bez obzira koje dobi bili, očekuje da odradimo više zadataka i aktivnosti definiranih našim okupacijskim ulogama (uloge poput majka, otac, zaposlenik, učenik, brat, ujak ili slično). Ovaj izazov prelazi na višu, složeniju razinu kada se od nas “traži ili očekuje” da istovremeno odrađujemo više zadataka/aktivnosti. Recimo jedan školarac mora pratiti vrijeme definirano školskim obvezama i odrađivati aktivnosti definirane školskim rasporedom, nekoliko sekvenci od 45 minuta uz međupauze. Istovremeno, to dijete ima i druge okupacijske uloge, učenik, prijatelj, brat, što također od njega zahtjeva određene zadatke i aktivnosti, poput recimo razvijanje socijalne interakcije s vršnjacima. Možda se vrijednost tih aktivnosti u očima jednog učitelja/učiteljice, roditelja i samog djeteta razlikuju, što zatim definira motiviranost djeteta te njegovu uključenost u izvedbu zadataka, ali i posljedice ako postoji iznimno velika različitost u razumijevanju usmjerenosti djeteta i očekivanja kakva bi ta usmjerenost trebala/morala biti (drugim riječima primjerice pisanje poruka tijekom sata o onome što se ili nije desilo tijekom odmora – nije baš društveno prihvatljivo, ali tu je). Dijete tijekom dana mora/treba odraditi mnogobrojne poslije školske aktivnosti, poput domaće zadaće. I nakon svega ima izvanškolske aktivnosti (recimo engleski, balet, ritmika, plivanje). I naravno tu je igra, jer djeca se naravno trebaju igrati (i prema mom mišljenju ne samo djeca). Znači imamo zadatke/aktivnosti koje volimo i želimo raditi , a imamo i oni druge. Za prvu kategoriju zadataka, nađemo interes i motiv, no kada su to zadaci koje trebamo ili moramo odraditi, a u njima ne vidimo neki (trenutni) preveliki interes, organizacija vremena tada postaje iznimno težak zadatak.
Razgovarajući s jednom majkom, jednog djeteta, radi priče nazvati ćemo ju Alisa, koja je spomenula koliko organizacija i rukovođenje vremenom postaje veliki problem kada u priču dođe ADHD, došla je i ideja za ovu priču. Djeca kroz svoj razvoj polagano razvijaju organizacijske strukture koje njima imaju smisla, no za dijete s ADHDom, čije su sposobnosti organiziranja, prioretiziranja i organizacije pod utjecajem neuroloških različitosti, organizacija i rukovođenje vremena treba biti usvojeno, razvijeno i održavano na njima specifičan način.
Zamislimo sada jednu situaciju. Zamislimo da imamo dioptriju -5. Da li bi nam pomoglo da se više trudimo? Pa…baš i ne. Trebamo naočale. E sada možemo li koristiti bilo koje naočale ili one moraju biti specijalno izrađene za nas? Odgovor je svima jasan, okvir može i biti isti, no stakla svakako ne. Ona trebaju biti prilagođena točno za nas. Isto je i sa kaznom. Hoćemo li kazniti isto to dijete koje ima dioptriju -5, zato što nije moglo pročitati tekst ili pronaći svoju četkicu za zube. Naravno da nećemo.
Kada govorimo o djetetu koje ima izazove zbog ADHD-a nastojati ćemo osigurati prostor za razvoj vještina, kontekst za uvježbavanje izvedbe aktivnosti i okolinu koja će ga podržati u tome, a sve sa ciljem da djetetu osiguramo da uspješno rukovodi, organizira, prioretizira, planira i koristi svoje vrijeme.
Uvijek potrebno uzeti u obzir da svaki od nas percipira svijet na drugačiji način te da je svakako prije svega potrebno provjeriti koji je djetetov način učenja i razumijevanja svijeta oko nas. Kao prvi korak, potrebno je provjeriti s terapeutom ili ispuniti online upitnik koji možete pronaći ovdje kako bi stakli više uvida u oblik razumijevanja svijeta ima vaše dijete (ili vi).
Razvijanje koncepta vremena je jedna od strategija koje se svakako mogu koristiti. Ovdje bi željeli prezentirati jednu od tehnika koja se može koristiti – POMODORO tehnika. Pomodoro tehnika je razvijena u kasnim 80 godinama, a razvio ju je talijanski poduzetnik Francesco Cirilla, sa ciljem korištenja vremena na strukturiran, ali racionalan način. Tehnika je abstraktna, no pomaže i kod vizualnih tipova učenja.
U korištenju tehnike koristi se timer koji pomaže razdijeliti vrijeme na kraće vremenske jedinice (25 minuta) koje se naziva pomodori i pauze među njima (5minuta/15 minuta).
Tijekom provedbe, možete uočiti da je bilo potrebno manje ili više vremena za provedbu zadatka od onog što je ranije planirano, to svakako bilježite i na kraju dana (ili definiranog ciklusa rada) ćete imati vizualnu reprezentaciju koliko ste vremena trebali za određene zadatke.
Tijekom provedbe jednog “pomodora”, probajte onemogućiti distraktore, bili oni unutarnje ideje, misli ili izvanjske poput TV, zvukova, socijalnih mreža, drugih osoba, telefonskih poziva i sličnog.
U slučaju da tijekom provedbe jednog “pomodora” padne na pamet neka ideja, ili se nečega sjetite, to samo bilježite sa strane i nikako ne prekidate aktivnost. Možete stavite djetetu papir sa strane neka samo napiše misao ili ideju koja mu dođe kako se dalje ne bi bavilo s njom.
Također, period od 25 minuta se može prilagoditi (skratiti) za dijete (osobu) kojoj je ta minutaža preduga. Tada osiguravate manji vremenski period koji se sa savladavanje produljuje da dođe do 25 minuta.
Sa vremenom provedbe tehnike, razvijati će se sposobnost predviđanja koliko vam je vremena potrebno za provedbu zadataka. Jedna od ključnih stvari u provedbi metode je definiranje jasnog rasporeda dana (tjedna, mjeseca) u kojem ćete razgraničiti vaše slobodno vrijeme koje je isto tako dragocjeno od vremena u kojem radite. Jednako tako i kod djece. Izradom rasporeda (kojom ćemo se baviti u trećoj točci tijekom koje govorimo o okolini i kontekstu koji je poticajan) na djetetu primjeren način vizualno će se definirati jasna struktura koja svakako pruža osjećaj predvidljivosti, sigurnosti i na kraju krajeva uspjeha.
Vizualni rasporedi za organizaciju dnevnih aktivnosti i/ili zadataka jedan su od najboljih načina kako osnažiti dijete u organizaciji vremena. Kako bi osigurali razumijevanje slijeda aktivnosti koje je potrebno napraviti te kako bi razvijali svjesnost o dnevnim aktivnosti te povećali samokontrolu nad životom možemo izraditi kartice pomoću kojih se vizualno potkrepljuje što će se raditi, što radimo, što dolazi nakon toga i kako izgleda kada je to gotovo. Njihov izgled može ići od vrlo jednostavnih za manju djecu do vrlo kompleksnih. Od iznimne je važnosti da dijete ima moć djelovanja na strukturu dnevnih aktivnosti jer mu se time ne samo osigurava poštovanje prema onom što ono želi, već i osigurava razvoj vještina samoorganizacije. Opseg kartica je neograničen i ovisi o aktivnostima djeteta, vašim aktivnostima, potrebama i željama djeteta.
Putem dnevnog rasporeda, koji se nalazi na vidljivom mjestu također možemo utjecati na osjećaj kontrole nad dnevnim aktivnostima i osnažiti potencijal za odabir onoga što se može, želi, treba raditi. Raspored koji se ovdje nalazi uključuje i neka pravila (primjerice u periodu od 8:50 potrebno je sjediti na miru i slušati - navedeno možete raditi kada primjerice čitate knjigu s njom ili gledate crtić). Ovakav se raspored može napraviti za cijeli dan, s tim da slike mogu biti nešto veće. Za izradu ovog potreban vam je papir, folija za plastificiranje, plastifikator, samoljepive čičak trake.
Na samom početku bilo bi poželjno na ploči na kojoj se nalaze sve aktivnosti koje su djetetu na raspolaganju pomoći da odabere jednu do tri aktivnosti. Potrebno je staviti tri aktivnosti, tako da je prva koju voli, druga koju mora i na kraju opet ona ista koju voli ili neka druga, njoj izrazito draga. Na taj način razvijamo pozitivno samousmjereno potkrepljuje, te smanjujemo potrebu za izvanjskim nagradama (posebno u aktivnostima koje mora raditi i koje su sastavnica njenog dana).
Kada dijete odabere aktivnosti, iste smještamo na vidljivo mjesto, kako bi se uvijek moglo vratiti i vidjeti gdje se nalazi u procesu provedbe aktivnosti.
Organizacija vremena je jedna od ključnih vještina koja nam je potrebna za uspješno življenje. Sve navedene strategije mogu se koristiti i u odraslih osoba, posebno onih s dijagnozom ADHD-a, poteškoća učenja, disleksije, diskalkulije. Naime, u njih tehnike usredotočenja i svjesnosti na ono što radimo rezultiraju učinkovitijom organizacijom ponašanja, manjom prokrastinacija i većim zadovoljstvom u sudjelovanju u željenim i potrebnim aktivnostima.
Tehnike koje kod djece, mladih i odraslih koristimo su i bullet journalling, odnosno metoda vođenje dnevnika.
Bullet Journaling, metoda osobne organizacije i razvoja, bilježenje misli, osjećaja, težnji i zahvalnosti može pružiti moćan alat za emocionalno izražavanje, prepoznavanje nesvjesnih obrazaca (Haertl & Christiansen, 2011), preusmjeravanje negativnih obrazaca na zdrave načine razmišljanja (Tsang, Siu i Lloyd, 2011.) čime se osigurava osobno zadovoljstvo i osjećaj uspješnosti (Ero-Phillips, 2015.). Jednostavno rečeno ovaj pristup organizaciji vremena pruža uvid u osobne prioritete, dozvoljava emocionalno rasterećenje, rutinizira organizaciju dana (mjeseca, godine), povećava kreativnost, zadržava informacije koje su nužne, osigurava prostor za prorađivanje problema te pružanje jasnog uvida u situaciju, zadatke i resurse. Više o metodi, kao i mnogobrojnim tehnikama koje se mogu koristiti možete naučiti u našem kratkom trening programu - Usredotočena svjesnost za organizaciju u vremenu, aktivnostima, očekivanjima okoline, potrebama i željama.
