Tik-Tak – sat otkucava – organizacija vremena

 

Nije posao zec da pobjegne

 

Rukovođenje i organizacija vremena je jedna od izvršnih funkcija nužnih za izvršavanje svakodnevnih zadataka, aktivnosti. Rukovođenje i organizacija vremena, kao kognitivna vještina uključuje sposobnost primjerene procjene koliko vremena imamo na raspolaganju i kako to vrijeme iskoristiti da bi izvršili zadatak.

 

 

 

Većina nas ima izazov u organizaciji svoga vremena​, ne zato što imamo neku poteškoću već zato što živimo u vremenu kada se od nas, bez obzira koje dobi bili, očekuje da odradimo više zadataka i aktivnosti definiranih našim okupacijskim ulogama (uloge poput majka, otac, zaposlenik, učenik, brat, ujak ili slično). Ovaj izazov prelazi na višu, složeniju razinu kada se od nas “traži ili očekuje” da istovremeno odrađujemo više zadataka/aktivnosti. Recimo jedan školarac mora pratiti vrijeme definirano školskim obvezama i odrađivati aktivnosti definirane školskim rasporedom, nekoliko sekvenci od 45 minuta uz međupauze. Istovremeno, to dijete ima i druge okupacijske uloge, primjerice prijatelj, što također od njega zahtjeva određene zadatke i aktivnosti, primjerice razvijanje socijalne interakcije s vršnjacima. Možda se vrijednost tih aktivnosti u očima jednog učitelja/učiteljice, roditelja i samog djeteta razlikuju, što zatim definira motiviranost djeteta te njegovu uključenost u izvedbu zadataka, ali i posljedice ako postoji iznimno velika različitost u razumijevanju usmjerenosti djeteta i očekivanja kakva bi ta usmjerenost trebala/morala biti (drugim riječima primjerice pisanje poruka tijekom sata o onome što se ili nije desilo tijekom odmora – nije baš društveno prihvatljivo, ali tu je). Dijete tijekom dana mora/treba odraditi mnogobrojne poslije školske aktivnosti, poput domaće zadaće. I nakon svega ima izvanškolske aktivnosti (recimo engleski, balet, ritmika, plivanje). I naravno tu je igra, jer djeca se naravno trebaju igrati (i prema mom mišljenju ne samo djeca).  Znači imamo zadatke/aktivnosti koje volimo i želimo raditi , a imamo i oni druge. Za prvu kategoriju zadataka, nađemo interes i motiv, no kada su to zadaci koje trebamo ili moramo odraditi, a u njima ne vidimo neki (trenutni) preveliki interes, organizacija vremena tada postaje iznimno težak zadatak.

Razgovarajući s jednom majkom, jednog djeteta, radi priče nazvati ćemo ju Alisa, koja je spomenula koliko organizacija i rukovođenje vremenom postaje veliki problem kada u priču dođe ADHD, došla je i ideja za ovu priču. Djeca kroz svoj razvoj polagano razvijaju organizacijske strukture koje njima imaju smisla, no za dijete s ADHDom, čije su sposobnosti organiziranja, prioretiziranja i organizacije pod utjecajem neuroloških različitosti, organizacija i rukovođenje vremena treba biti usvojeno, razvijeno i održavano na njima specifičan način.

Zamislimo sada jednu situaciju. Zamislimo da imamo dioptriju -5. Da li bi nam pomoglo da se više trudimo? Pa…baš i ne. Trebamo naočale. E sada možemo li koristiti bilo koje naočale ili one moraju biti specijalno izrađene za nas? Odgovor je svima jasan, okvir može i biti isti, no stakla svakako ne. Ona trebaju biti prilagođena točno za nas. Isto je i sa kaznom. Hoćemo li kazniti isto to dijete koje ima dioptriju -5, zato što nije moglo pročitati tekst ili pronaći svoju četkicu za zube. Naravno da nećemo.

Kada govorimo o djetetu koje ima izazove zbog ADHD-a nastojati ćemo osigurati prostor za razvoj vještina, kontekst za uvježbavanje izvedbe aktivnosti i okolinu koja će ga podržati u tome, a sve sa ciljem da djetetu osiguramo da uspješno rukovodi, organizira, prioretizira, planira i koristi svoje vrijeme​.

Mala napomena, ovdje ćemo prezentirati samo neke od intervencija koje je priredio i koristio radni terapeut u suradnji sa roditeljem jer naime kao i za naočale za svako dijete intervencija mora biti specifična.

Rad na rukovođenju vremenom iz perspektive radnog terapeuta kao što je i ranije rečeno, može biti usmjeren na 3 dimenzije:

  • na samo dijete razvijajući, unapređujući i održavajući djetetove vještine potrebne za organizaciju vremena

Razvijanje koncepta vremena je jedna od strategija koje se svakako mogu koristiti. Ovdje bi željeli prezentirati jednu od tehnika koja se može koristiti – POMODORO tehnika.  Pomodoro tehnika je razvijena u kasnim 80 godinama, a razvio ju je talijanski poduzetnik  Francesco Cirilla, sa ciljem korištenja vremena na strukturiran, ali racionalan način. Naime, u korištenju tehnike koristi se timer koji pomaže razdijeliti vrijeme na kraće vremenske jedinice (25 minuta) koje se naziva pomodori i pauze među njima (5minuta/15 minuta). Prvi zadatak u korištenju pomodora je definiranje dnevnih zadataka, veliki zadaci se dijele na male “pomodoro” jedinice. Drugo se namjesti i uključi timer, koji može biti onaj timer za kuhanje jaja ili online aplikacija (neke od primjera možete pronaći ovdje). Nakon završetka jednog “pomodora”, aktivnost se prekida i radite nešto drugo. To ne smije biti aktivnost koju ste radili, čak i ako vam je ostalo samo par minuta za završetak. Znači ako se dijete bavilo intelektualnim radom (učilo, pisalo zadaću), 5 minutna pauza bi svakako treba biti aktivnost koja će dijete aktivirati na način koji je njemu ili njoj potreban da se odmori, samoregulira. Na mjestu gdje su definirani “pomodori” koje ćete provesti označite sa kvačicom svaki “pomodoro” koji odradite. Nakon završetka 5-minutne pauze, prelazimo na drugi “pomodoro”. Po završetku 4 “pomodora”, uzimamo pauzu od minimalno 30 minuta. Tijekom provedbe, može se uočiti da vam je bilo potrebno manje ili više vremena za provedbu zadatka od onog što ste ranije planirali, to svakako bilježite i na kraju dana (ili definiranog ciklusa rada) ćete imati vizualnu reprezantaciju koliko ste vremena trebali za određene zadatke. Tijekom provedbe jednog “pomodora”, probajte onemogućiti distraktore, bili oni vaše unutarnje ideje ili izvanjski poput emailova, Facebook postova, telefonskih poziva i sličnog. U slučaju da vam tijekom provedbe jednog “pomodora” padne na pamet neka ideja, ili se nečega sjetite, to samo bilježite sa strane i nikako ne prekidate aktivnost. Također, period od 25 minuta nije toliko dug da ne možete odgoditi pogled na email, FB post ili se javiti na telefon. 

Inline images 2

 

Sa vremenom provedbe tehnike, razvijati ćete sposobnost predviđanja koliko vam je vremena potrebno za provedbu zadataka. Jedna od ključnih stvari u provedbi metode je definiranje jasnog rasporeda dana (tjedna, mjeseca) u kojem ćete razgraničiti vaše slobodno vrijeme koje je isto tako dragocjeno od vremena u kojem radite. Jednako tako i kod djece. Izradom rasporeda (kojom ćemo se baviti u trećoj točci tijekom koje govorimo o okolini i kontekstu koji je poticajan) na djetetu primjeren način vizualno će se definirati jasna struktura koja svakako pruža osjećaj predvidljivosti, sigurnosti i na kraju krajeva uspjeha. 

Više o POMODORO tehnici možete pročitati ovdje.


  • na djetetove dnevne aktivnosti (bile one školske, bazične/instrumentalne, aktivnosti slobodnog vremena…), prilagođavajući izvedbu aktivnosti kako bi djetetu pružili točno pravi izazov

Pomodoro tehnika može biti korištena i u koraku prilagođavanja aktivnosti jer se kroz nju može strukturirati svakodnevni dan, kroz jutarnje pisanje zadataka, definiranje koliko vremena je potrebno za zadatak i revidiranje koliko je stvarno bilo potrebno vremena za odradu zadataka. Jasnim definiranjem dnevnih zadataka koji se mogu povezati u sadržajno slične cjeline osigurava se stvaranje rutina. Opsežna studija 50 godina psiholoških istraživanja koja su publicirana u The Journal of Family Psychology je ukazala da dojenčad i predškolci su zdraviji i imaju bolje regulirana ponašanja kada u obitelji postoje predvidljive rutine. Definiranje rutina kroz jasno vidljive rasporede također pomaže.

  • na okolinu i kontekst izvedbe kako bi osigurali dostatno poticajnu okolinu

Vizualni rasporedi za organizaciju dnevnih aktivnosti i/ili zadataka jedan su od najboljih načina kako osnažiti dijete u organizaciji vremena. Njihov izgled može ići od vrlo jednostavnih za manju djecu do vrlo kompleksnih. Od iznimne je važnosti da dijete ima moći djelovanja na strukturu dnevnih aktivnosti jer mu se time ne samo osigurava poštovanje prema onom što ono želi, već i osigurava razvoj vještina samorogranizacije. Neke od primjera vizualnih rasporeda možete pronaći ovdje.

Podijelite nas:
error