Razmislite o pješačkom prijelazu, u svom kvartu, prisjetite se koliko znakova se nalazi oko njega. Sigurno se nalazi prometni znak pješačkog prelaza, možda čak i znak za primjerenu brzinu i danas znak za ležećeg policajca. Zamislite sada koliko bi policajaca trebalo na križanjima naše države koliko vremena bi oni trošili na objašnjavanje. To sve nam osigurava tako reći, potpomognuta komunikacija. Kada komunikacija ne ide onim uobičajenim putem, kada se govor ne razvija zbog niza razloga, tada možemo koristiti potpomognutu komunikaciju. Potpomognuta komunikacija uključuje upotrebu različitih simbola koja se primjenjuje radi složenih komunikacijskih potreba, odnosno kao nadopuna nedovoljno razvijenom govoru recimo kod nerazumljivosti govora, kao alat za razvoj komunikacijskih vještina (primjerice kod podrške pri jezičnom razumijevanju) te kao potpuna zamjena za komunikaciju govorom (UNICEF, 2020; Beukelman, Mirenda, 2013.).
Metode potpomognute komunikacije razijene su radi osoba s motoričkim teškoćama (Hourcade, Pilotte, West i Parette, 2004.), no danas se sve više koriste kod djece s primjerice poteškoćama razumijevanja, djecom s dijagnozom iz autističnog spektra, osobama s demencijom.
Osiguranje uvjete za ostvarivanje temeljnog ljudskog prava, prava na komunkaciju je definirano i Poveljom o pravima na komunikaciju. Prema UNICEFu, čekanje da se govor razvije prirodnim putem ili usmjeravanje intervencije isključivo na razvoj govora i pravilnog izgovora u većini slučajeva ne rezultira poboljšanjem u području komunikacijskih i jezično-govornih sposobnosti.
Komunikacijske ploča jedan su od oblika niskotehnološke potpomognute komunikacije. Kada kažemo niskotehnološke, tada mislimo na sve predmete, materijale ili opreme bez upotrebe tehnologije koji se koriste kako bi se komunikacijske vještine pojedinca unaprijedile za funkcionalnu i učinkovitu komunikaciju (što znači među ostalim i struje) (American Speech-Language-Hearing Association, 2020.; Wilkinson i Henning, 2007.; Millar i Scott, 1998.).
Komunikacijske ploča kao komunikacijsku sustav se nešto rjeđe koristi u Hrvatskoj, no u posljednje vrijeme se sve češće prepoznaje njihova učinkovitost. Organiziramo ju na način da rječnik, odnosno simbole "posložimo" prema pragmatičkim principima, što znači da želimo upotrebiti jezik u socijalne svrhe. Organizacija komunikacijske ploče je izrađena prema potrebama i sposobnostima djece koja dolaze u park, igralište ili prostor, a izrađena je nakon pomnog proučavanja opreme i dječje igre, s sastavnica ma koje mogu poticati igri i interakciju djece. Jedan bitan detalj komunikacijskih ploča je da se od osobe (roditelj, drugo dijete, odgajatelj, učitelj, terapeut) koja je u interakciji (komunikaciji) s djetetom koje ima složenije komunikacijske potrebe traži da “modelira” korištenje grafičkih simbola, gesti ili manualnih znakova, odnosno da koristi djetetovo komunikacijsko sredstvo istovremeno s govorom (UNICEF, 2020). Na taj način dijete "utapamo" u govornu okolinu, jednako kao što kada imamo malu bebu cijelo vrijeme pričamo.
American Speech-Language-Hearing Association (ASHA) Augmentative and Alternative Communication (AAC). Posjećeno 30. 4. 2020. na mrežnoj stranici: https://www.asha.org/Practice-Portal/Professional-Issues/Augmentative-and-Alternative-Communication/
Hourcade, J., Tami Everhart Pilotte, T. E., Elizabeth West, E. i Parette, P. (2004.). A History of Augmentative and Alternative Communication for Individuals with Severe and Profound Disabilities. Focus on Autism and Other Developmental Disabilities, 19 (4), 235–244.
Millar, S. i Scott, J. (1998.). What is Augmentative and Alternative Communication? An Introduction. U A. Wilson (Ur.), Augmentative Communication in Practice: An Introduction. (str. 3–12). Call Centre and Scottish Executive Education Dept.
UNICEF (2020) “Potpomognuta Komunikacija Kao Metoda Rane Intervencije - Teorijska Ishodišta i Klinička Praksa.”; Ivšac Pavliša J (UR). Edukacijsko-Rehabilitacijski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 161.53.19.27/unicef-udzbenik/.
Wilkinson, K. M. i Henning, S. (2007.). The State of Research and Practice in Augmentative and Alternative Communication for Children with Developmental/Intellectual Disabilities. Mental Retardation and Developmental Disabilities Research Reviews, 13, 58–69.
