{"id":1823,"date":"2018-05-31T10:57:13","date_gmt":"2018-05-31T08:57:13","guid":{"rendered":"https:\/\/artisincludum.hr\/staro\/?p=1823"},"modified":"2019-04-10T14:43:09","modified_gmt":"2019-04-10T12:43:09","slug":"senzoricka-integracija-zasto-je-danas-toliko-popularna-epizoda-1-5","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/artisincludum.hr\/staro\/?p=1823","title":{"rendered":"Senzori\u010dka integracija – za\u0161to je danas toliko popularna – Epizoda 1\/5"},"content":{"rendered":"

Senzori\u010dka integracija<\/a>,\u00a0prema\u00a0ICF-u (Me\u0111unarodna klasifikacija funkcioniranja, nesposobnosti i zdravlja) je svrstana u podru\u010dje tjelesnih struktura i funkcija . ICF je meni kao radnom terapeutu kvalitetniji na\u010din opisivanja stanja pojedinca uzrokovanog bole\u0161\u0107u, stanjem jer ICF\u00a0 pru\u017ea osnovu za procjenu funkcioniranja osobe te postoji preporuka za njeno komplementarno\u00a0kori\u0161tenje sa Me\u0111unarodnom klasifikacijom bolesti i srodnih zdravstvenih problema – MKB-10 (odnosno ona \u0161ifra koja stoji uz dijagnozu). Ova klasifikacija vi\u0161e odgovara jer govori o pojmovima kojima se bavimo u svom radu, o tjelesnim strukturama i funkcijama koje osiguravaju da na\u0161e tijelo “radi” (vje\u0161tinama<\/strong>).\u00a0 Zatim govori o aktivnosti i participaciji (sudjelovanju)<\/strong> koje obja\u0161njavaju \u0161to ljudi rade i kako sudjeluju u svijetu u kojem jesu. I na kraju govori o kontekstu, koji uklju\u010duje okolinske i osobne faktore koji poma\u017eu osobi da funkcionira onako kako \u017eeli, treba ili se o\u010dekuje. \u010cini li Vam se mo\u017eda ovo primjereniji na\u010din sagledavanja osobe od dijagnoze, jer naime ako govorimo o djetetu na ovaj na\u010din gledamo djetetove snage i izazove te mo\u017eemo bolje donijeti odluku \u0161to u\u010diniti kako bi dijete bolje funkcioniralo.\u00a0Ovdje<\/a> mo\u017eete prona\u0107i ne\u0161to vi\u0161e o ICF, a mi vratimo se na temu – senzori\u010dke integracije.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ako znamo da iskustvo\u00a0(pod time podrazumijevamo senzori\u010dko iskustvo) utje\u010de na razvoj\u00a0i sazrijevanje mozga\u00a0(Greenough, Black & Wallace, 1987), nije \u010dudno \u0161to je\u00a0jedna radna\u00a0terapeutkinja jo\u0161 u 60 i 70 godinama pro\u0161log stolje\u0107a pretpostavila da ako postoji izazov u zaprimanju i obra\u0111ivanju (senzori\u010dkih) informacija iz na\u0161ega tijela i okoline tada svakako mo\u017ee do\u0107i i do pote\u0161ko\u0107a kako to tijelo\/osoba funkcionira u svakodnevnom \u017eivotu. Evo zamislite da imate jako veliku dioptriju, i recimo nemate nao\u010dale i do\u0111ete u \u0161kolu u kojoj ja recimo radim i ja s vama poku\u0161avam u\u010diti pisanje, pi\u0161u\u0107i po plo\u010di – bili vi nau\u010dili pisati. Naravno da ne bi. E ta radna terapeutkinja je radila, sa me\u0111u ostalim i \u0161kolskom djecom, koja su imala pote\u0161ko\u0107e u\u010denja te je pretpostavila da su njihove pote\u0161ko\u0107e u\u010denja uzrokovane (me\u0111u ostalim ) i\u00a0 na\u010dinom kako oni zaprimaju i obra\u0111uju senzori\u010dke informacije. Da, radni terapeuti rade sa \u0161kolskom djecom i rade u \u0161kolama, a vi\u0161e o tome mo\u017eete prona\u0107i ovdje\u00a0<\/a>ili pro\u010ditati ovdje (kliknuti sliku ispod)<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Ne znam jeste li primjetili da ve\u0107ina radnih terapeuta koja rade s djecom poznaje ovu radnu terapeutkinju? Ta radna terapeutkinja se zvala\u00a0Dr A Jean Ayres i (kao i svi radni terapeuti) bila je jako posebna. Naime, ona je bila jedan od prvih radnih terapeuta koji je koristio praksu utemeljenu na dokazima (“evidence based practice”), provodila je sistematska istra\u017eivanja kako bi razvijala teoretske postavke senzori\u010dke integracije, stvarala testove, opremu i intervencijske metode koje i danas koristimo te razvijala zajednicu ljudi koji \u0107e ova znanja prenositi i dalje. Ona sama kao dijete je imala odre\u0111ene te\u0161ko\u0107e u u\u010denju (primjerice govori se da je njoj bilo lak\u0161e provoditi vizualne zadatke od pra\u0107enja verbalnih uputa). E sada, ono ne\u0161to \u0161to je nama hrvatskim radnim terapeutima blisko, nije bila priznata \u010dak i unutar radnoterapijske zajednice, njen rad su kritizirali mnogi drugi stru\u010dnjaci, njenu teoriju su mije\u0161ali sa mnogim drugim pristupima u radu i da te\u0161ko je pronalazila financije za svoj rad – zvu\u010di poznato jel da.<\/p>\n

\"Jean<\/p>\n

Ovdje<\/a> mo\u017eete pogledati film o\u00a0Dr. A Jean Ayres koji je snimila dr\u00a0Dr. Lucy Jane Miller.<\/p>\n

Teoriju senzori\u010dke integracije koju je zapo\u010dela razvijati\u00a0Dr. A Jean Ayres,\u00a0 danas se kategorizira na slijede\u0107i na\u010din:<\/p>\n

1. snoezellen\u00ae koji se koristi za osobe koja imaju umjerene ili te\u017ea mentalna o\u0161te\u0107enja sa cilje promovorianja relaksacije, socijalne interakcije i\/ili aktivnosti koje osiguravaju intenzivnu stimuaciju. Ovaj oblik bi se mogao sagledavati kao vi\u0161e pasivno zaprimanje senzori\u010dkih informacija (Champagne, 2008). U ovu kategoriju mo\u017eemo i svrstati pristupe poput\u00a0 Wilbarger protokola ( protokol specifi\u010dnog na\u010dina \u010detkanja, Wilbarger &
\nWilbarger, 2002) i vestibularno-okulomotorni protokol
\n(Kawar, 2002).<\/p>\n

\"Image<\/p>\n

2. Bundy zatim govori o senzori\u010dki utemeljenim strategijama (Bundy et al., 2002) poput\u00a0 Alert Programa\u00ae<\/a>, Zona regulacije\u00ae\u00a0 te senzori\u010dkih dijeta. U pravilu ovi pristupi koriste kognitivne strategije koje osiguravaju prepoznavanje vlastitog stanja i kori\u0161tenje senzori\u010dkih iskustava za njegovu promjenu u stanje koje \u0107e osigurati da mo\u017eemo pratiti, u\u010diti, odnosno raditi ono \u0161to \u017eelimo.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

3. Ayres senzori\u010dka integracija\u00ae<\/a> uklju\u010duje individualno dizajnirane senzomotori\u010dke aktivnosti unutar konetksa igre na u obliku to\u010dno pravog izazova koje promoviraju adaptivne odgovre i poti\u010du raazvoj funkcionalnih vje\u0161tina kao temelja participacije u okupacijama (Ayres, 2005). Ayres senzori\u010dka integracija\u00ae prema Parham i suradnicima nu\u017eno uklju\u010duje\u00a0(Parham i sur, 2007):<\/p>\n

\"\"<\/p>\n