{"id":1667,"date":"2017-11-25T14:11:11","date_gmt":"2017-11-25T13:11:11","guid":{"rendered":"https:\/\/artisincludum.hr\/staro\/?p=1667"},"modified":"2018-05-13T18:24:55","modified_gmt":"2018-05-13T16:24:55","slug":"igra-temelj-rasta-razvoja-ucenja-od-najranije-dobi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/artisincludum.hr\/staro\/?p=1667","title":{"rendered":"Igra \u2013 temelj rasta, razvoja i u\u010denja od najranije dobi"},"content":{"rendered":"

Igra najva\u017enija dnevna okupacija djeteta (Parham\u00a0i Primeau, 1997.).\u00a0Kroz igru\u00a0dijete u\u010di kako svladavati svakodnevne izazove,\u00a0razvija kreativnost i imaginaciju (Fromberg i Gullo,\u00a01992.). Igra poti\u010de tjelesni, kognitivni, emocionalni i\u00a0socijalni razvoj (Ginsburg, 2007; Fisher, 1997.), kao i\u00a0razvoj govora te pove\u0107ava motivaciju za u\u010denjem\u00a0(Suton-Smith, 2008.).\u00a0Aktivna i neovisna participacija u igri,\u00a0djetetu osigurava kvalitetne\u00a0temelje za\u00a0stvaranje, razvijanje, odr\u017eavanje i razumijevanje samoga sebe, osoba\u00a0sa kojima dolazi u kontakt\u00a0te svijeta oko nas.\u00a0Igru nekako najbolje definiraju temeljne karakteristike koje je odre\u0111uju (i razlozi koje djeca imaju\u00a0za uklju\u010denje u igru):\u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n

    \n
  1. igra je intrinzi\u010dno motivirana (Rubin, Fein i Vandenberg, 1983.), samostalno odabrana (sloboda odabira)\u00a0(Hughes, 2003.) i djetetu zna\u010dajna;\u00a0<\/span><\/li>\n
  2. igra je spontana i oslobo\u0111ena od vanjskih sankcija (Radi\u0107, Bartolac, 2014);\u00a0<\/span><\/li>\n
  3. ciljevi igre su osobno postavljeni (od onoga koji se igra) (Radi\u0107, Bartolac, 2014)<\/span>;\u00a0<\/span><\/li>\n
  4. igra podrazumijeva aktivno uklju\u010denost (Radi\u0107, Bartolac, 2014);\u00a0<\/span><\/li>\n
  5. igrom dijete uvje\u017ebava nau\u010deno (Piaget, 1962.);\u00a0<\/span><\/li>\n
  6. igrom dijete u\u010di8<\/span>\u00a0i istra\u017euje (Vygotsky, 1962.; Rajovi\u0107,\u00a02009, 2012.; Piaget, 1962.).;\u00a0<\/span><\/li>\n
  7. \u00a0igra dijete u potpunosti okupira (njegovo\/njezino vrijeme, prostor i pa\u017enju)\u00a0(Skard i Bundy, 2008.).<\/li>\n<\/ol>\n

    \"\"<\/p>\n

    Za djecu je igra sve, tako da re\u010denica \u201ePrestani se igrati i odi u\u010diti<\/i>\u201c uop\u0107e u biti nema smisla. Igra je za bebe i malu\u00a0djecu najprirodnija\u00a0aktivnost,\u00a0posebno ako govorimo o\u00a0funkcionalnom u\u010denju.\u00a0U\u010denje kroz igru najprirodniji je na\u010din u\u010denja za\u00a0dijete jer igra u potpunosti okupira djetetovo
    \nvrijeme, prostor i pa\u017enju (Skard i Bundy, 2008.). Ako igra djetetu pru\u017ea to\u010dno primjereni izazov, onda
    \nona osigurava iskustvo uspjeha u (djetetu) smislenim\u00a0aktivnostima, uspostavljanje stanja mirne pozornosti
    \n(svjesnosti), primjereno senzori\u010dko iskustvo potrebno\u00a0za uspje\u0161nu organizaciju zaprimljenih informacija,
    \nrazvijanje samopouzdanja, odnosno sve \u0161to je nu\u017eno\u00a0potrebno za osna\u017eivanje organizacije djetetovog
    \npona\u0161anja te usvajanje temeljnih koncepata u\u010denja\u00a0(Smith Roley, Blanche, Schaaf, 2002.).<\/p>\n

    \"\"<\/p>\n

    I sami smo svjesni \u010dinjenice da se kontekst igre proteklih desetlje\u0107a zna\u010dajno promijenio.\u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n

    Globalni napredak tehnologije dakako olak\u0161ao nam je \u017eivot, no njegov utjecaj na igru na\u017ealost ide vi\u0161e u negativnom smjeru.\u00a0Uzmimo u obzir \u010dinjenicu da na\u0161a iskustva u okolini definiraju na\u0161e pona\u0161anje, i pogledajmo \u0161to\u00a0dijete\u00a0savladava\u00a0kada\u00a0se nalazi u podr\u017eavaju\u0107oj sjedalici,\u00a0mehani\u010dkoj\u00a0ljulja\u010dci,\u00a0hodalici\u00a0ili recimo dijete koje gleda sadr\u017eaje na Ipadu.\u00a0Naime, sve navedene\u00a0su\u00a0sprave\u00a0koje\u00a0su osigurale roditeljima\u00a0malo vi\u0161e slobodnog vremena, no svaka od njih\u00a0je primarno\u00a0sprava\u00a0koja dijete\u00a0postavlja u polo\u017eaj\/e\u00a0ili situacije\u00a0koji ipak ne osiguravaju \u201eto\u010dno pravi izazov<\/i>\u201c.\u00a0Kretanje je osnovna ljudska potreba, od samog ro\u0111enja. Kretanjem u kombinaciji sa uporabom svih osjetila, \u0161to igra u temelju je (ili bi trebala biti),\u00a0u\u00a0djeteta\u00a0se\u00a0razvija razumijevanje o tome kako svijet funkcionira,\u00a0dijete\u00a0razvija ideje i rje\u0161ava probleme, dijete savladava svakodnevne izazove. Igra osigurava sve navedeno, ona je sredstvo fizi\u010dkog (motori\u010dkog), kognitivnog i socijalnog u\u010denja.\u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n

    Tako\u0111er, gledano dru\u0161tveno postoje odre\u0111eni poticaji u na\u0161oj svakodnevici koji odre\u0111uju ne samo kontekst igre ve\u0107 i svakodnevnog funkcioniranja malih beba i djece. Kontinuirano smo bombardirani idejama \u0161to bi djeca trebala\u00a0mo\u0107i i u \u010demu bi trebala sudjelovati, sadr\u017eaja je na pretek. Djetinjstvo samo po sebi je period \u201eintenzivnog rada\u201c, a kada se on potpuno strukturira razli\u010ditim sadr\u017eajima koji mogu stimulativno djelovati (ponekad i previ\u0161e) tada se djeci ne ostavlja dovoljno vremena za jednostavnu i slobodnu igru. Ako se vratimo na inicijalne definicije koje smo spominjali na po\u010detku ovog poglavlja, \u201eigra je intrinzi\u010dno motivirana<\/i>\u00a0<\/span><\/i>(Rubin, Fein i Vandenberg, 1983.), samostalno odabrana (sloboda odabira)\u00a0<\/i>(Hughes, 2003.).<\/i>\u00a0i djetetu zna\u010dajna<\/i>\u201c pitanje se\u00a0tada postavlja\u00a0jesmo li stvarno potaknuli ili ograni\u010dili\u00a0vlastito\u00a0dijete.\u00a0<\/span><\/p>\n

    Svi smo mi svjesni da je najva\u017eniji posao i odgovornost roditelja,\u00a0prepoznati\u00a0<\/i>dijetetu\u00a0<\/i>korisne<\/i>\u202f<\/i>igre14<\/span>, no\u00a0kako u \u0161umi prona\u0107i stabla<\/i>.\u00a0Nu\u017eno je\u00a0\u00a0pratiti dijetetove razvojne, senzori\u010dke i funkcionalne potrebe te tako\u0111er zahtjeve koje okoline na dijete postavlja.\u00a0U po\u010detku dijete savladava senzomotornu igru, i to primarno koriste\u0107i taktilni\u00a0i vestibularni te zatim proprioceptivni sustav (Smith Roley, Blanche, Schaaf, 2002.; Takata, 1974.). Taktilni sustav, odnosno sustav dodira nam je klju\u010dan za za\u0161titu i diskriminaciju te savladavanje uspje\u0161ne obrade taktilnih informacija pozitivno utje\u010de na razvoj istra\u017eiva\u010dkog pona\u0161anja, podno\u0161enja kontakta sa na\u0161om okolinom i stvaranja sheme tijela (Smith Roley, Blanche, Schaaf, 2002.). Vestibularni sustav, odnosno sustav ravnote\u017ee i uspje\u0161no usvajanje obrade informacija koje dolaze kroz njega nam je klju\u010dno za razvoj tjelesne posture, mi\u0161i\u010dnog tonusa, okulomotorne kontrole, integracije refleksa iravnote\u017enih reakcija, te razvoj prostorne orijentacije, inicijacije istra\u017eiva\u010dkog i adaptivnog kretanja\u00a0(Smith Roley, Blanche, Schaaf, 2002.). Za navedene vestibularne funkcije se smatra da imaju zna\u010dajan utjecaj na motori\u010dke vje\u0161tine, vizuoprostorne i govorne vje\u0161tine, dominanciju ruke i motori\u010dko planiranje (Smith Roley, Blanche, Schaaf, 2002.). Proprioceptivni sustav i uspje\u0161no usvajanje obrade informacija koje dolaze kroz njega nam je prije svega klju\u010dan za modulaciju i regulaciju obrade vestibularnih i taktilnih infomacija. Tako\u0111er nu\u017ean je za uspje\u0161nu posturalnu kontrolu, bilateralnu\u00a0intagrciju, integraciju refleksa. Zadovoljenje senzori\u010dkih potreba u najranijoj dobi ne samo da osiguravamo normalno funkcioniranje u datom trenutku, ve\u0107 i postavljamo uspje\u0161ne temelje za dalje. Spoznajno gledano u najranijoj dobi prevladava primarno funkcionalna igra, zatim konstruktivna te iza nje igra pretvaranja. Dru\u0161tveno gledno slijed razvoja je promatranje, samostalna, usporedna, usporedno-svjesna, jednostavna socijalna ili povezuju\u0107a igra, komplementarna i uzajamna igra te suradni\u010dka igra (Takata, 1974.).\u00a0<\/span><\/p>\n

    Predla\u017eemo neke od strategija\u00a0koje \u0107e vas osna\u017eitit da\u00a0potaknuti svoje dijete\u00a0(i sebe)\u00a0i\u00a0na\u010dina kako\u00a0odabrati korisne igre koje \u0107e\u00a0biti razvojno poticajne:\u00a0<\/span><\/p>\n