Mogli bi danas na kavu ­čśë – Utjecaj koji mogu imati svakodnevne aktivnosti na ravnote┼żu, ┼żivotne uloge, zdravlje i dobrobit majki(i o─Źeva) djece s te┼íko─çama u razvoju

Razmislite jeste li danas┬ápopili kavu? Sa prijateljem/ljicom, sa dragom osobom, sa Va┼íom majkom/ocem, mo┼żda djetetom, mo┼żda poslovnim partnerom. Ja sam danas popila jednu kavu s prijateljicom dok smo se vozile na sastanak,┬á jednu kavu sa kolegicom poslijepodne uz poslovno – privatni razgovor i jednu virtualnu kavu. Svaka od njih je imala svoju svrhu i svaka je bila od iznimne va┼żnosti.┬áKava (ili ─Źaj) je napitak koji je omiljen, ako ne i nu┼żan milijunima ljudi na svijetu.

Prema Stroebaeku, aktivnosti pijenja kave je od iznimno velike va┼żnosti za socijalno i osobno dobrostanje pojedinca (Stroebaek, 2013). Oni koji piju kavu, imaju svoje rituale. Primjerice neki piju jutarnju kavu i ne razgovaraju dok je ne popiju. Na nekim radnim mjestima, ujutro se kuha kava koju svi ─Źekaju i onda ju svi piju zajedno┬áprije nego zapo─Źne radni dan. Postoje one kave s nogu ili kave tijekom pauze kao i rehabilitiraju─çe kavu poslije posla.

Istra┼żivanje provedeno od strane Weber i suradnika je ukazalo da pijenje kave na radnom mjestu, kao metoda odmora, mo┼że pove─çati produktivnost na radnom mjestu (Waber et al, 2010).┬áKava (ili ─Źaj) i aktivnost pijenja (sami ili u dru┼ítvu) osigurava osloba─Ĺanje od stresa, razvija okolinu i kontekst koji mo┼że pomo─çi u rje┼íavanju problema koji uzrokuju stres┬á(engleski coping strategies) te osigurava prostor za dobivanja socijalne podr┼íke i razumijevanja (Stroebaek, 2013).

Vrijednost okupacije pijenja kave (ili ─Źaja) osna┼żuje va┼żnost informalne intervencije, razvoj partnerstva izme─Ĺu uklju─Źenih osoba i poticanje i neubrzanog terapeutskog odnosa (Bhui et all, 2006). Zato se trudim popiti kavu sa roditeljima djece s te┼íko─çama sa kojima radim. Aktivnost pijenja kave daje onaj neformalni oblik, prozor u svakodnevni ┼żivot pojedinca koji osigurava da oni stvarni potencijali i stvarni izazovi do─Ĺu na svijetlo dana.┬á Sa druge strane gledaju─çi iz perspektive roditelja djeteta s te┼íko─çama (posebno roditelja njegovatelja), oti─çi na kavu je izrazito bitno u svijetu u kojem kontinuirana podr┼íka i pomo─ç te usmjerenost na njihove potrebe mo┼że biti mnogo vi┼íe razvijena. Kava tada ima veliki zna─Źaj jer naime populacija roditelja┬á djece s te┼íko─çama je u velikom riziku naru┼íenog okupacijskog balans. Roditelji su ─Źesto okupacijski deprivirani, ┼íto se definira kao stanje u kojem se pojedinac ne mo┼że uklju─Źiti u njemu zna─Źajne aktivnosti (okupacije) zbog razloga koji su izvan njegove kontrole. Recimo neki su roditelji zbog situacije odlu─Źili napustiti njima bitne aktivnosti, poput odlaska na kavu sa nekim prijateljima, nastavka ┼íkolovanja, bavljenja poslom kojim su se bavili prije nego su imali djecu, odlaska bilo gdje izvan ku─çe. Tako─Ĺer, roditelji mogu biti u riziku okupacijske alijenacije koja se opisuje kao period prolongiranog isklju─Źenja, izolacije, osje─çaja besmisla (Townsend & Wilcock, 2004,┬áp. 80) radi ograni─Źenog (ili natjeranog) sudjelovanja u okupacijama kojima se ne pridodaje smisao (Stadnyk et al., 2010; Wilcock,┬á2006). Na primjer, zbog potrebe odlaska na mnogobrojne terapije, roditelji potro┼íe mnogo vremena na prijevoz sa mjesta na mjesto. Odlazak na terapije je jako bitan, ali prijevoz i vrijeme koje se na prijevoz utro┼íilo moglo je biti druga─Źije iskori┼íteno. I na kraju da ne govorimo o balansu u dnevnim aktivnostima (okupacijski balans).

Odlazak na kavu, kao jedna metodu no┼íenja sa svakodnevnim izazovima, sredstvo osloba─Ĺanja stresa (kojem smo svi izlo┼żeni a da ne govorimo o roditeljima djece s te┼íko─çama (Sjena, 2014) i strategija razvijanja socijalnog kapitala (megu─çnosti socijalne podr┼íke) svakako treba poticana jer sve suprotno mo┼że uzrokovati okupacijsku marginalizaciju, odnosno isklju─Źenje iz sudjelovanja u odre─Ĺenim aktivnostima na temelju “nevidljivih” normi ili o─Źekivanja (Stadnyk et al.,┬á2010; Townsend & Wilcock, 2004)).

I zato kao terapeut i kao mama, svakako ─çu preporu─Źiti odlazak na kavu, jer kao radni terapeut znam da “sudjelovanje u va┼żnim aktivnostima, pojedincu mo┼że osigurati unaprije─Ĺenje zdravlja i dobrostanja”. A kako bi vidjeli jeste li u balansu svakako bi preporu─Źili aplikaciju koju su razvile radne terapeutkinje sa Sveu─Źili┼íta Salford.

Image result for occubuzz

 

Literatura:

Stroebaek, P. (2013). Let’s Have a Cup of Coffee! Coffee and Coping Communities at Work.┬áSymbolic Interaction,┬á36(4), 381-397.

Hannam, D. (1997). More than a cup of tea: Meaning construction in an everyday occupation. Journal of Occupational Science, 4(2), 69-73.

Stadnyk, R., Townsend, E., & Wilcock, A. (2010). Occupational justice. In C. H. Christiansen & E. A. Townsend (Eds.), Introduction to occupation: The art and science of living (2nd ed., pp. 329 358). Upper Saddle River, NJ: Pearson Education.

Townsend, E., & Wilcock, A. (2004). Occupational justice and client-centered practice: A dialogue in progress. Canadian Journal of Occupational
Therapy, 71(2), 7587

Wilcock, A. A. (2006). An occupational perspective of health (2nd ed). Thorofare, NJ: Slack.

Podijelite nas: